Kako bi se suzbilo širenje epidemije COVID-19, donešene mjere samoizolacije, potpune ili ograničene zabrane kretanja te socijalne izolacije mogu negativno utjecati na žene, djecu i starije osobe koje su izložene nasilju u obitelji. Rizik od pojave obiteljskog nasilja u trenutnim situacijama višetruko su uvećani i ne odnose se samo na kućanstva gdje je nasilje i prije bio problem. Trenutne mjere prevencije širenja COVID-19 poseban su izazov za oboljele od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) kao i drugih psihičkih poremećaja koji su u uzročno-posljedičnoj vezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Ministarstvo za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku apelira i moli pomoć svih građana, članova obitelji i prijatelja za zaštitu potencijalnih žrtava nasilja. U slučaju da čujete viku, plač, lomljenje stvari, zapomaganje ili vam se čini da je osoba uznemirena, prestrašena, da se osobu kontrolira ili da joj se ograničava komunikacija sa svima, potrebno je kontaktirati nadležne institucije.
Što učiniti ako ste žrtva nasilja?
Ako se nalazite u situacijama rizika za sigurnost i život odmah zovite 112 i/ili policiju, pratite znakove ponašanja nasilnika, kontaktirajte susjede, obitelj, bliske osobe koje vam mogu pomoći. Možete se dogovoriti s članovima obitelji, bliskim osobama za „sigurnu riječ“ kako biste upozorili na opasnost ili spremite torbu s osnovnim stvarima u slučaju nužnosti bijega.
Postupci koji se provode u zaštiti žrtve nasilja, djece i drugih ranjivih skupina i nadalje su prioritet u postupanjima bez obzira na epidemiju COVID-19. Sve ustanove socijalne skrbi, drugi pružatelji socijalnih usluga te nevladine udruge dužne su postupati u najboljem interesu žrtve.Ako se teško nosite s novonastalom situacijom, Ministarstvo hrvatskih branitelja vas poziva da se obratite našim regionalnim centrima za psihotraumu ili Nacionalnom centru za psihotraumu čiji je rad prilagođen trenutnoj situaciji, no stručna pomoć i podrška i dalje je dostupna.Popis regonialnih centara:
Regionalni centar za psihotraumu u Rijeci pri Kliničkom bolničkom centru Rijeka (nadležan za Primorsko-goransku, Istarsku i Ličko-senjsku županiju) dostupan je na telefon 051/ 658-339.
Regionalni centar za psihotraumu u Osijeku (nadležan za Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju) dostupan je na telefone 031/ 091/46 00 795 (psihijatrijska služba dostupna 0-24) i 097/649 65 88 (psihološka služba dostupna od ponedjeljka do petka od 7.30 do 15.30)
Regionalni centar za psihotraumu u Splitu (nadležan za Splitsko-dalmatinsku, Dubrovačko-neretvansku, Zadarsku i Šibensko-kninsku županiju) dostupan je putem telefonskih dežurstava liječnika, do 1.4.2020. na telefone 021/556-145, 021/556-791 i 021/556-676, a od 1.4.2020. i narednih 15 dana na telefone 021/556-791 i 021/556-144.
Nacionalni centar za psihotraumu u Zagrebu (nadležan za Grad Zagreb i Zagrebačku, Sisačko-moslavačku, Karlovačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku Varaždinsku i Koprivničko-križevačku županiju) dostupan je na telefone 01/2376-464 i 01/2376-335, a Centar za krizna stanja i prevenciju suicida na telefon 01/2376 470 (0-24).
U svakome od nas nalazi se potreba za druženjem, posebice u teškim situacijama kao što je epidemija COVID-19. U samo nekoliko mjeseci život svakog građana Republike Hrvatske iz temelja se promijenio.
Upravo takve promjene mogu izazvati strah, zabrinutost, tjeskobu, frustaciju ili osjećaj bespomoćnosti. Ograničavanje vlastite slobode, slobode kretanja i potreba za ostankom kod kuće svakome predstavlja neugodnu životnu kriznu situaciju. Važno je znati da je uredu osjećati strah za zdravlje bližnjeg ili sebe te potražiti pishološku pomoć.
Svi smo se u jednom trenutku života suočili sa smetnjama i problemima u području mentalnog zdravlja. To ne znači nužno bolest ili poremećaj, već moguće prolazne probleme i smetnje. Pitaš se što reći i kako pristupiti osobi koja pati i preplavljena je emocijama? Upravo u tome ti može pomoći vještina psihološke prve pomoći.
Psihološka prva pomoć nije vještina koja pripada samo stručnjacima za mentalno zdravlje, već je važna životna vještina koja se može naučiti. Da bi se psihološka pomoć pružila na kvalitetan način važno je pažljivo, brižno i susojećajno pristupiti i razgovarati s osobom u potrebi.
U slučaju da osoba nije u stanju prepoznati što joj se događa te ima probleme u prepoznavanju emocija, bitno je imati blisku osobu u svojoj okolini koja je spremna pružiti podršku. Zbog situacije s COVID-om 19, smanjili su se i zabranili socijalni kontakti koji uvelike utječu na mentalno zdravlje svakog pojedinca. Možemo biti zahvalni modernoj tehnologiji koja ima važnu ulogu u trenutnom očuvanju našeg mentalnog zdravlja i egzistencijalne potrebe za socijalnim kontaktom.
Kako biste pružili psihološku prvu pomoć, pažljivo slušajte što vam osoba u patnji govori. Ne dopustite da vas strah od njegove reakcije spriječi u pružanju emocionalne podrške. Ako osoba ne želi razgovarati, dajte joj do znanja da ste tu za nju i da ste joj spremni pomoći u bilo kojem trenutku. Poštujte osjećaje i viđenje druge osobe. One ne moraju uvijek biti jednaki s vašim pretpostavkama. Nemojte im govoriti što bi trebali raditi, nego ju samo pozorno slušajte i pokažite zainteresiranost za nju.
Pokušajte potaknuti osobu na traženje ili prihvaćanje pomoći bliskih osoba ili stručnjaka. Ako ne možete doprijeti do nje, slobodno zatražite pomoć stručne osobe. Ponekad je potreban samo poticaj i podrška.
U slučaju potrebe za razgovorom, HVIDR-a Daruvar stoji na raspolaganju.
Kontakt:
Ema Župić, magistra socijalnog rada
Broj mobitela: 043 333 497
e-mail adresa: ema@hvidra-daruvar.com